Vizualna stvarnost: Govor vidljivog

Stvarnost kakvu poznajemo, ono što smo iskusili, što doživljavamo i učimo – neodvojivo je od naših čula. Preko njih prikupljamo slike, zvuke, ukuse i mirise iz spoljnjeg sveta i šaljemo ih našem mozgu na obradu. Mozak zatim ove signale prevodi u smislene poruke, na osnovu kojih stvaramo sopstvenu realnost. Zato i ne treba da čudi kada kažemo da je čovek vizualno biće. Continue reading “Vizualna stvarnost: Govor vidljivog”

Svetski dan knjige: Čitanjem se unapređuje kritičko mišljenje

Sa svakim razvojem tehnologije i pojavljivanjem nekog novog medija, primećen je porast bojazni kako će i da li će uopšte onaj prethodni medij opstati. Takav strah bio je prisutan pojavom štampe, kada se briga da li će knjiga kao mediji koji edukuje i zabavlja i dalje biti interesantan. Otkrićem Gutenbergove štamparije bio je čak prisutan strah da će štampanje knjiga u velikom broju dovesti do opadanja pamćenja, te da će se time narodna usmena književnost potpuno izgubiti. Continue reading “Svetski dan knjige: Čitanjem se unapređuje kritičko mišljenje”

Kako uz pomoć medija rešavamo svoje probleme i potrebe

Komunikolozi i drugi istraživači medija često se pitaju koji su motivi osobe da gleda određen film ili seriju, da prati neku njuz platformu ili čak da igra video igru. Puno se promišljalo o efektima, posebno onim negativnim, koje medji imaju na decu i odrasle (neke naše tekstove o tome možete čitati ovde 1, 2). Govori se neretko i o zavisnosti od medijskih sadržaja i ograničavanju vremena koje se provodi uz medije (više ovde 1, 2). Međutim, postavlja se pitanje onda da, ako su mnogobrojni negativni efekti i uticaji, šta nas navodi da nastavimo da konzumiramo medije? Šta je u medijima i različitim medijskim sadržajima toliko privlačno, odnosno da li se upotrebom medija možda zadovoljavaju neke naše urođene potrebe? Continue reading “Kako uz pomoć medija rešavamo svoje probleme i potrebe”

Zašto su društvene mreže nepovoljne za informisanje o Kovid-19

Zabrana kretanja, preporuke o socijalnom distanciranju i rad od kuće doveo je milione ljudi širom sveta u situaciju prinudnog viška slobodnog vremena. Svi benefiti posredne komunikacije i interneta stupili su na snagu u ovakvim situacijama, te se gotovo svaki mogući aspekat života kao što je druženje, učenje i rad premešta u onlajn sferu. Slobodno vreme dopušta i da značajan period trošimo na društvene mreže. Međutim, iako se u ovom momentu slave koristi društvenih mreža, postoji mogućnost ispoljavanja i onih negativnih efekata. Continue reading “Zašto su društvene mreže nepovoljne za informisanje o Kovid-19”

Anketa: Mladi svesni da se društvene mreže zloupotrebljavaju

Mladi veruju da ima nepouzdanih informacija u elektronskim medijima i da se društvene mreže zloupotrebljavaju, a 70% njih ima otvoren profil na nekoj od mreža, pokazuje prošlogodišnja anketa učenika dve subotičke osnovne škole i jedne srednje na temu stavova mladih u vezi sa medijskom i informacionom pismenošću. Continue reading “Anketa: Mladi svesni da se društvene mreže zloupotrebljavaju”

Gimnazijalcima šest novih predmeta od naredne školske godine

Od naredne školske godine učenike treće godine gimnazije očekuje šest novih izbornih programa od kojih će birati dva, a među kojima je i predmet Savremene tehnologije na kom će se učiti o razvoju tehnologije, bezbednosti na Interenetu, ali i o tehnološkim inovacijama kao što su, naprimer, pametni gradovi. Continue reading “Gimnazijalcima šest novih predmeta od naredne školske godine”

Vebinar o dezinformacijama

U okviru projekta “Promoting Media Information Literacy and strengthening independent media in the Western Balkans” koji realizuje Albany Associates (Velika Britanija) i Media centar Sarajevo sa Novosadskom novinarskom školom i drugim organizacijama iz regiona snimljen je vebinar za novinare, fekt-čekere, studente novinarstva i druge aktere iz oblasti medija o dezinformacijama, odnosno tehnikama provere različitog sadržaja i formata.

Continue reading “Vebinar o dezinformacijama”

Deca u novom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti

Zakon o zaštiti ličnih podataka počeo je sa primenom 21. avgusta ove godine, a prilagođen je evropskoj Opštoj uredbi o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) čime su građani dobili veću kontrolu nad svojim ličnim podacima, a oni koji ne obrađuju podatke prema zakonu – veće kazne. Uredba je bila neophodna jer je prethodna Direktiva o zaštiti podataka iz 1995. godine prevaziđena i nedostajali su joj važni noviteti nastali tehnološkim progresom.

Continue reading “Deca u novom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti”