Deca su najverniji i najveći televizijski auditorijum, istovremeno televizija, pa čak i javni servisi u Srbiji, nisu doprli na pravi način do tog auditorijuma bilo stoga što produkuju veoma ograničen broj sadržaja namenjen isključivo deci, bilo da deca nemaju naviku da pažljivo biraju šta će gledati, a radijski program gotovo uopšte ne slušaju. Istraživanja su takođe pokazala da roditelji deci uglavnom ograničavaju vreme provedeno uz medije a ne kontrolišu sadržaje koje ona prate. Stoga je važno, a posebno u doba pandemije koju smo iskusili tokom 2020, kada su svi više uz razne medie, nego što su okupirani nekim drugim aktivnostima, da se prateći programe medijske pismenosti i roditelji i nastavno osoblje i deca osnaže za bolje razumevanje sadržaja koji se posreduju medijskim kanalima, ali i skrivenih poruka koje utiču, nekad direktno, a nekad implicitno na socijalizaciju dece. Continue reading “Medijska pismenost – deca kao najosetljiviji auditorijum”
Dvesta pedeset godina medjiskih zakona
U Švedskoj je nedavno obeleženo 250 godina od usvajanja zakona o slobodi štampe, koji je bio prvi takav zakon na svetu.
Tim povodom podsećamo na ključna dokumenta koja ukazuju na to koliko je političkim elitima s jedne strane, a medijskoj sferi sa druge, veoma značajan način na koji država kreira okruženje i atmosferu u kojoj mediji mogu da igraju već davno im namenjenu ulogu bilo da su definisani kao četvrti stalež, četvrta sila, ili sedma sila, odnosno „vočdog” (watchdog) savremenog sveta. Continue reading “Dvesta pedeset godina medjiskih zakona”
Edukativni materijali o proveri podataka za studente i novinare
Učesnici treninga o proveri podataka, koji je organizovala Novosadska novinarska škola, izradili su edukativne materijali o naučenim lekcijama i alatima za dekonstrukciju dezinfromacija. Continue reading “Edukativni materijali o proveri podataka za studente i novinare”
Konferencija Medijska pismenost i nova kreativnost 27. i 28.11.
Udruženje Biblioteka plus i Novosadska novinarska škola pozivaju vas na konferenciju
MEDIJSKA PISMENOST I NOVA KREATIVNOST
petak, 27. i subota, 28. novembar 2020. Continue reading “Konferencija Medijska pismenost i nova kreativnost 27. i 28.11.”
Lekcije medijske pismenosti: verifikacija sadržaja u digitalnom okruženju
Treba imati na umu da se nijedna informacija koja se pojavi na svetskoj informativnoj mreži, ne može smatrati verodostojnom i tačnom. I zaista, ako uprkos svim mogućim proverama i budnosti raznih posrednika u tradicionalnim medijima, dezinformacija može biti delotvorna, šta tek može da se kaže za mrežu kojoj se pristupa direktno, bez ikakvog posredovanja i kontrole?
Filip Breton, Izmanipulisana reč
Continue reading “Lekcije medijske pismenosti: verifikacija sadržaja u digitalnom okruženju”
Lekcije medijske pismenosti za učenike: Tradicionalni i novi mediji
Koje su to ključne razlike između tradicionalnih i novih medija? Continue reading “Lekcije medijske pismenosti za učenike: Tradicionalni i novi mediji”
Prosečan konzument društvenih mreža ne prepoznaje propagadnu, lažne vesti, dezinformacije i spinovanje
„Prosečan konzument društvenih mreža je žena, mlađa od 32 godine koja živi u gradu. Najčešće se radi o osobi koja je učenik ili student ili je završila četvorogodišnju srednju školu. Ona neće prepoznati propagandu, lažne vesti, dezinformacije ili spinovanje. Smatra da pouzdanog izvora informacija nema, a i veoma retko obraća pažnju na medijske izvore. Kratak video sadržaj/prilog je format (vid) informacija o svakodnevnim dešavanjima koji joj je najpoželjniji, dok Internetu pristupa putem mobilnog telefona”, navodi se u nedavnom istraživanju Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid) „Građani i mediji: konzumacija, navike i medijska pismenost”[1]. Continue reading “Prosečan konzument društvenih mreža ne prepoznaje propagadnu, lažne vesti, dezinformacije i spinovanje”
Mediji i društvene mreže u Srbiji: Kome se više veruje u kriznim vremenima
Informisanje između televizijskih vesti i društvenih mreža
Kada zakorači u svet digitalnih medija, svaki peti korisnik vesti u Srbiji u potpunosti napušta tradicionalne medije, čime ovi izvori informacija za njih ostaju deo informacione prošlosti. Continue reading “Mediji i društvene mreže u Srbiji: Kome se više veruje u kriznim vremenima”
Medijska, informacijska, digitalna, njuz – o čemu se radi u tim mnogobrojnim pismenostima?
Novo doba nametnulo je potrebu da se građani odlikuju različitim vrstama pismenosti. Sam pojam ‘pismenost’ se i dalje dovodi najpre u vezu sa veštinama čitanja i pisanja. Međutim, prepoznato je da sama veština čitanja i pisanja nije dovoljna. Smatra se da je razlog tome jer ona ne podrazumeva da će pročitano biti dekodirano u skladu sa napisanim ili da će osnažiti pojedinca da prepozna manipulaciju i bude siguran od negativnih uticaja određenih informacija. Na taj način je identifikovana neophodnost da se razvijaju veštine i u drugim oblastima života kao što je sfera medija, informacija, vesti, digitalnih alata, filma, vizuelnih poruka itd. U te svrhe sazdani su termini poput medijske pismenosti, informativne, digitalne, filmske pismenosti, vizuelne pismenosti…* Continue reading “Medijska, informacijska, digitalna, njuz – o čemu se radi u tim mnogobrojnim pismenostima?”
Izvan fokusa: Nevidljiva prisutnost
Mediji nude mnoštvo informacija, tekstova, slika, videa… Sve što iz toga čujemo i vidimo, utiče na naše shvatanje sveta. Međutim, na nas utiče i ono što u medijima ne vidimo. Kada određene društvene grupe ili pojedinaca nema na TV-u, internetu, u štampi, mi ih nesvesno gubimo iz vida. A koje su posledice?
Ni u jednom trenutku, dok čitamo, gledamo ili slušamo medije, ne smemo zaboraviti ceo proces proizvodnje vesti, a on izgleda ovako: neko je odabrao temu o kojoj se govori, zatim je tu temu preuzeo autor sadržaja koji je uz pomoć reči, kamere, montaže, fotografije složio u jednu priču, a ona je potom plasirana publici. To praktično znači da je svaki sadržaj, koji do nas dođe, već prošao kroz mnogo filtera.
Dakle, u svakom mediju tim ljudi odlučuje koje će se teme obrađivati, pa tako od njihove odgovornosti prema javnosti zavisi kakve će teme do nas stizati i na koji način će im se pristupati…
Zašto je vidljivost marginalizovanih grupa u medijima zapravo test svakog demokratskog društva, otkrijte u novoj epizodi serijala VIZUALNA PISMENOST!
Izvor: Media & Reform centar