Snaga uticaja društvenih mreža uslovljena, najverovatnije, samim pojedincem

Medijima i društvenim mrežama se u javnom diskursu češće pripisuju negativni nego pozitivni uticaji. Tako su mnogi mediji u celom svetu izveštavali o tome kako su naučnici otkrivali da društvene mreže utiču na razvoj depresije ili niskog samopouzdanja sa podjednako visokom zabrinutošću kao što se ranije verovalo da televizija podstiče agresiju kod dece. Činjenica jeste da prilikom istraživanja uticaja društvenih mreža, naučnici jesu dolazili do takvi rezultata, ali možda je manje poznato da su dolazili i do suprotstavljenih nalaza, te se uticaji društvenih mreža ne ocenjuju uvek kao negativni. Continue reading “Snaga uticaja društvenih mreža uslovljena, najverovatnije, samim pojedincem”

16 dana aktivizma: Izveštavanje medija o nasilju nad ženama

Ako u polje za pretragu na najčitanijim domaćim portalima ukucate „nasilje nad ženama” i otvorite bilo koji od dobijenih rezultata, u skoro svakom ćete pronaći detaljne informacije o nasilnom događaju, o tome ko je žrtve i odakle je, ko su joj komšije i šta oni misle o njoj, ko je nasilnik i šta o njemu kaže zajednica, šta je motiv napada. Kao bonus, očekuje vas i fotografija kuće u kojoj žrtva stanuje, a neretko i fotografija nje same ili nasilnika. I sve to dok zvanična istraga i dalje u toku ili još nije ni započeta. Continue reading “16 dana aktivizma: Izveštavanje medija o nasilju nad ženama”

Zašto čitati tabloide?

Da ne bude zabune: ovo nije odbrana tabloida. Ovaj tekst ne namerava da porekne da tabloidi izveštavaju netačno i manipulativno, da krše etičke standarde novinarske profesije i da se vode ekonomskim i političkim, a ne javnim interesom – te tvrdnje su toliko samoočigledne da ih nije ni potrebno dokazivati. Ono što nas ovde zanima jeste: šta mi kao publika možemo da radimo sa njima uprkos tome? Continue reading “Zašto čitati tabloide?”

Svetski dan deteta: Za medijsko opismenjavanje dece

Dete rođeno u 21. veku koristi medije više nego ijedan njegov vršnjak iz ranijih godina. Kada jedno dete u 2021. godini zađe u svet medija, ono nailazi na dezinformacije, prikriveno oglašavanje, senzacionalizam, PR novinarstvo… Sve to, a i više, dostupno mu je na medijima koje svakodnevno koristi i koji ga konstantno okružuju – društvene mreže, televizija, film, radio, podkasti, portali, novine… Kao digitalni urođenik, dete 21. veka se u toj medijskoj džungli verovatno bolje snalazi od prosečnog (i starijeg) savremenog medijskog korisnika. Ali to i dalje ne znači da se ono u njoj dobro snalazi – i njemu je, kao i svima nama, potrebna pomoć. Continue reading “Svetski dan deteta: Za medijsko opismenjavanje dece”

News literacy: osnova razumevanja novinarstva

News literacy ili novinarska pismenost podrazumeva „primenu veština kritičkog mišljenja u identifikaciji i potrošnji vesti, odnosno informativnog novinarstva. News literacy uključuje veštine analize i procene pouzdanosti vesti, u razlikovanju činjenica od mišljenja plasiranih u novinarskim formama, pristrasnosti ili medijske agende” (Common Sense, 2017).

Ovaj koncept pismenosti se može posmatrati kao deo opšte medijske pismenosti s tim da se novinarska pismenost odnosi na razumevanje vesti, izveštaja, članaka i drugih novinarskih žanrova, dok je medijska pismenost usmerena na sve poruke koje se medijski posreduju. Continue reading “News literacy: osnova razumevanja novinarstva”

Zdravstvena pismenost – ključna determinanta zdravlja populacije

Znamo da pročitamo uputstvo za lek i da pronađemo odeljenje koje nam treba u kliničkom centru, zar to nije sasvim dovoljno da bismo za sebe rekli da smo zdravstveno pismeni? Možda ako govorimo o funkcionalnoj zdravstvenoj pismenosti koja podrazumeva osnovna znanja i veštine koje omogućavaju funkcioniranje i snalaženje u zdravstvenom okruženju. Ipak, a u to smo se na teži način uverili, ponekad naše zdravlje, pa i život, ali i zdravlje naše okoline zavise od odluka koje donosimo, a za koje nam je potrebno mnogo više od čitanja uputstva za lek ili smernica u bolnici. Tako je, govorimo o odluci o vakcinisanju protiv kovida 19. Continue reading “Zdravstvena pismenost – ključna determinanta zdravlja populacije”

Školski mediji – korak ka demokratizaciji društva

Rad u školskoj redakciji ne samo da može kvalitetno ispuniti vreme nakon nastave, već donosi i niz drugih pogodnosti učenicima, ali i nastavnicima. Kao mesto za izražavanje kreativnosti, timski rad, kreativnu upotrebu mobilnih telefona te sticanje znanja o medijskom okruženju i javnom interesu, školske redakcije mogu predstavljati platformu za osnaživanje budućih odgovornih građana demokratske zajednice. Continue reading “Školski mediji – korak ka demokratizaciji društva”