Razmena iskustva nastavnika iz Srbije i Crne Gore o medijskoj pismenosti u obrazovanju

Nastavnici i nastavnice iz deset osnovnih i srednjih škola iz različitih gradova u Srbiji, koji su se najviše angažovali u korišćenju tehnika medijske pismenosti u nastavi i razvoju kritičkog mišljenja kod dece u okviru projekta „Digitalni pogon“, bili su u studijskoj poseti Crnoj Gori od 31. maja do 5. juna. Tokom posete su se upoznavali sa politikama i praksama uvođenja medijske i informacione pismenosti u obrazovanje, sa strategijama i budućim planovima kako institucija, srednjoškolskih i visokoškolskih ustanova i civilnog društva i razmenjivali iskustva sa kolegama i koleginicama u Budvi, na Cetinju, u Kotoru i Podgorici. Continue reading “Razmena iskustva nastavnika iz Srbije i Crne Gore o medijskoj pismenosti u obrazovanju”

Detetovo pravo je da bude zaštićeno od štetnog sadržaja

Konvencija o pravima deteta Ujedinjenih nacija (UN) napunila je 2019. godine punih 30 godina od njenog donošenja. U protekle tri decenije prisutan je značajan napredak u ostvarivanju prava deteta, međutim, sa razvojem informacionog društva i novih tehnologija, zaštita određenih dečijih prava postala je izazovnija nego što je to bilo u vreme donošenja Konvencije. Continue reading “Detetovo pravo je da bude zaštićeno od štetnog sadržaja”

Pobednici prvog MIP turnira iz Novog Sada i Novog Pazara

Pobednici prvog republičkog turnira u medijskoj pismenosti su učenici petog razreda osnovne škole „Đorđe Natošević“ iz Novog Sada i trećeg razreda škole „Ćamil Sijarić” iz Novog Pazara. Adam Joler, Bogdan Bošnjak, Andrej Mitić i Tara Kocić iz Novog Sada osvojili su prvo mesto u grupi ekipa uzrasta od petog do osmog razreda a Hana Hukić, Ema Hadžibulić i Emil Šehović uz podršku svog učitelja Bahrije Sijarića su bili prvi u kategoriji od prvog do četvrtog razreda. Continue reading “Pobednici prvog MIP turnira iz Novog Sada i Novog Pazara”

Marketing influensera

Područje marketinga predstavlja veoma plodno tle za primenu veština medijske i informacione pismenosti, dekonstruisanjem različitih manipulativnih tehnika, kako vizuelnih, tako i tekstualnih. Ukoliko želimo da razumemo na koje sve načine određena marketinška poruka može uticati na nas, onda bi trebalo zaći u dublju analizu konteksta nastanka reklame, kao i naših (često nesvesnih) želja i očekivanja na koje se reklamom pokušalo odgovoriti, ili ih, sa druge strane stvoriti. Continue reading “Marketing influensera”

17. maj – Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva

Preko tri milona lica u Srbiji koristilo je računar svakog ili skoro svakog dana u 2020. godini, dok je usluge e-uprave koristilo 37 posto internet populacije, dok je u periodu jul-avgust prošle godine, zabeleženo da je 36,1 posto korisnika interneta kupovalo ili poručivalo robu ili druge usluge putem interneta, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Sa druge strane, na Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva, važno je podsetiti da je tokom krize prošle godine na videlo izašla i poražavajuća činjenica o nivou zaostalosti digitalne pismenosti kod određenog broja građana, čime je postalo jasno da je neophodno raditi na usavršavanju digitalnih kompetencija čitavog stanovništa, ali i na poboljašnju uslova u školama kroz ulaganje u izgradnju digitalnih infrastruktura. Continue reading “17. maj – Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva”

Savremeni medijski pejzaž

Koliko vremena savremeni čovek provede uz medije? Koliko sati mu prođe u čitanju novina ili onlajn portala, slušanju radija ili podkasta, gledanju televizije ili filmova i, povrh svega, na društvenim mrežama? Recimo da taj broj iznosi pet časova dnevno (a svesni smo da je on bliži pre donjoj nego gornjoj granici). Pet časova dnevno znači 35 sati nedeljno, što znači 76 dana godišnje, što za period od 50 godina znači oko 10 provedenih uz medije. Naravno, za neke od nas će taj broj biti manji, za neke i veći, ali svima nam je zajedničko da ćemo tokom velikog dela naših života svet u kojem živimo posmatrati kroz medije. Continue reading “Savremeni medijski pejzaž”

Vredni medijski sadržaji i vrednosti medijskih sadržaja

Medijski istraživač Sjuart Prajs (eng. Stuart Price) je u svom delu Izučavanje medija (2011) izložio interesantno istraživanje koje je radio Perti Alasutari davne 1992. godine, koji je tada istraživao „kako publika objašnjava razloge gledanja određenih programa“ (Prajs, 2011: 575). Tom prilikom Alasutari je identifikovao da, kada je u pitanju televizijski program, postoji opšti konsenzus u vezi sa time kakvi programi su vredni, odnosno „moralni“. Continue reading “Vredni medijski sadržaji i vrednosti medijskih sadržaja”

Stagnacija kao nazadovanje ili kao napredak

Često se može čuti da bez slobodnih medija nema ni slobodnih građana ni demokratskog društva. Da bi mediji uopšte mogli da rade svoj posao profesionalno i objektivno, neophodno je da u tome budu slobodni, bez ekonomskih ili političkih uticaja i cenzure. Na Međunarodni dan slobode medija, prof. dr Dubravka Valić Nedeljković piše o stanju medijskih sloboda u Srbiji. Continue reading “Stagnacija kao nazadovanje ili kao napredak”