Konvencija o pravima deteta Ujedinjenih nacija (UN) napunila je 2019. godine punih 30 godina od njenog donošenja. U protekle tri decenije prisutan je značajan napredak u ostvarivanju prava deteta, međutim, sa razvojem informacionog društva i novih tehnologija, zaštita određenih dečijih prava postala je izazovnija nego što je to bilo u vreme donošenja Konvencije.
Jedna od takvih situacija jeste zaštita deteta od štetnog sadržaja, koja se predviđa u Konvenciji u članu 17, tački (e) koja glasi da će se strane ugovornice obavezati da će „podsticati razvoj odgovarajućih smernica za zaštitu deteta od informacija i materijala štetnih po njegovo dobro.”
Nakon mnogobrojnih nepovoljnih i čak tragičnih događaja prouzrokovanih interakcijom deteta na internetu, a posebno na društvenim mrežama, osnovano je postaviti pitanje da li smo dovoljno učinili kako bismo decu zaštili od sadržaja kojem pristupaju koristeći internet?
Nakon izazova Plavi kit, koji je 2019. godine izuzetno uznemirio javnost, nedavno su mediji iz celog sveta prenosili i vest da je devojčica iz Italije stradala tokom Tik Tok „izazova”, a Italija je zbog toga pokrenula istragu zbog podsticanja na samoubistvo i pozvala Tik Tok da napravi određene promene koje bi podrazumevale da ako ne može da sa sigurnošću proveri starost korisnika, mora da ga blokira. Domaći mediji su prenosili da su se različita antisocijalna, devijantna ili opasna ponašanja podsticala kroz takozvane „izazove” i u našem društvu (1, 2).
Ovakva tragična stradanja dece podstaknuta onim što su videla na društvenoj mreži pokrenula su diskusiju o tome na koji način decu sačuvati od takvog štetnog sadržaja na internetu, odnosno kako treba da se države postave prema privatnim kompanijama koji su vlasnici određene društvene mreže, te na koji način da ih regulišu ili, na neki način, da im „nametnu samoregulaciju”. Isto tako, diskusija sledi i u pravcu koji bi bio najbolji način da se štetni sadržaji promptno uklanjaju na platformi na kojoj ne postoji urednik i na kojoj milioni korisnika postavljaju svake sekunde sopstveni sadržaj? Jasno je da je pronalaženje tehničkog rešenja teško, ali je isto tako i jasno da je izuzetno neophodno pronaći način da se deca zaštite od štetnog sadržaja koji bi mogao ugroziti njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Ono što roditelji mogu učiniti kako bi zaštitili svoje dete jeste da prate kojim sadržajima se dete izlaže, potom da uspostave dogovor unutar porodice o optimalnom vremenu upotrebe interneta, da se i sami upoznaju sa trendovima na društvenim mrežama, da instaliraju određene softvere i aplikacije koje bi bile korisne za zaštitu dece, ali, najpre, da razgovaraju sa decom o tome kako koriste medije i da razvijaju kod dece kritički odnos prema medijskim sadržajima, kao i, najvažnije, da uspostave odnos sa detetom koji podrazumeva poverenje i sigurnost deteta da može da im se obrati jer će biti saslušano i uvaženo.
Za to vreme, potrebno je da nadležne institucije imaju na umu da su se pre tri decenije obavezali svakom detetu da će ga štititi od informacija i materijala štetnih po njegovo dobro, te da podstiču iznalaženje pogodnih rešenja da se ovo obećanje i ispuni.
Valentina Sigeti
Reference:
- Andrić, Vesna. (2021). TikTok prepun igara-izazova koje mogu da dovedu do fatalnih posledica. danas.rs, 29.1.2021. 10:57 – 10:58. [internet]. Dostupno na: https://www.danas.rs/drustvo/tiktok-prepun-igara-izazova-koje-mogu-da-dovedu-do-fatalnih-posledica/. Pristupljeno 28.5.2021.
- Beta. (2021). Italija pokrenula istragu smrti devojčice zbog izazova na platformi TikTok. danas.rs, 24.1.2021. 9:21. [internet]. Dostupno na: https://www.danas.rs/svet/italija-pokrenula-istragu-smrti-devojcice-zbog-izazova-na-platformi-tiktok/.
- Derikonjić, Miroslava. (2021). „Tiktok” izazov kao poziv za samoubistvo. politika.rs, 29.1.2021. 21:00. [internet]. Dostupno na: http://www.politika.rs/scc/clanak/471881/Tiktok-izazov-kao-poziv-na-samoubistvo. Pristupljeno 28.5.2021.
- Sigeti, Valentina. (2019a). Štetan sadržaj: Kada mediji plaše dete. medijskapismenost.org.rs, 27.2.2019. [internet]. Dostupno na: https://medijskapismenost.org.rs/2019/02/27/kada-mediji-plasi-dete/.
- Sigeti, Valentina. (2019b). Nove smernice SZO: deca do 5 godina treba da provode manje vremena uz medije. medijskapismenost.org.rs, 30.3.2019. [internet]. Dostupno na: https://medijskapismenost.org.rs/2019/05/30/nove-smernice-szo-deca-do-5-godina-treba-da-provode-manje-vremena-uz-medije/.
- Ujedinjene nacije (UN). (1989). Konvencija o pravima deteta. Beograd: UNICEF Beograd. Dostupno na: https://www.unicef.org/serbia/media/3186/file/Konvencija%20o%20pravima%20deteta.pdf.