Svetski dan knjige: Čitanjem se unapređuje kritičko mišljenje

Sa svakim razvojem tehnologije i pojavljivanjem nekog novog medija, primećen je porast bojazni kako će i da li će uopšte onaj prethodni medij opstati. Takav strah bio je prisutan pojavom štampe, kada se briga da li će knjiga kao mediji koji edukuje i zabavlja i dalje biti interesantan. Otkrićem Gutenbergove štamparije bio je čak prisutan strah da će štampanje knjiga u velikom broju dovesti do opadanja pamćenja, te da će se time narodna usmena književnost potpuno izgubiti.

Sa druge strane, bojazan da li će se ugasiti štampa pokrenuta je sa pojavom radija, a bojazan da li će radio opstati sa pojavom televizije. Ispostavilo se pak da svaki medij ima specifične prednosti zbog kojih je uspevao da ostane i dalje upotrebljivan, a određenim osobama i omiljen. Tako se sa pojavom interneta ponovo aktuelizovao strah da li će tradicionalni mediji, a pogotovo knjiga i štampa, ovaj put zaista izgubiti bitku. Razlog ovom strahu jeste to što internet nudi informacije i cele knjige u pdf-u, a sve to potpuno besplatno. Zbog ove udobnosti da budemo informisani a da se ne pomerimo iz svoga doma koju internet omogućava, opali su tiraži štampe, a samim tim su polako odlazili i oglašivači što je zaista dovelo štampu u realan rizik od gašenja. Naša pažnja je takođe počela da biva sve kraća i kraća, te čitanje teksta od 1000 reči već iziskuje jedan napor. Kratki tekstovi i dominacija videa, smatra se, doveli su do smanjenja naših kapaciteta da se dugo fokusiramo i samim tim do opadanja čitalačkih navika. U tom svetu brzine i interaktivnosti, čitanje, odjednom, postalo je dosadno i zamarajuće.

Foto: Andrea Piacquadio (Pexels)

Međutim, benefiti čitanja jasni su i dokazani. Čitanjem, a pogotovo analizom sadržaja pročitanog, razvija se veština kritičkog mišljenja koja je osnova medijske pismenosti. Poznato je da medijski opismenjen pojedinac jeste osnažen da prepozna nekvalitetne medijske sadržaje, novinarsku pristrasnost, dezinformacije, manipulaciju u oglašavanju ili vizuelnim medijima i još mnogo toga. Kritičko mišljenje omogućava nam da mislimo za sebe i budemo manje podložni prevarama i manipulaciji. Zbog toga se ispostavlja da je naročito važno čitati i razmišljati o tome „šta je pisac ovim hteo da kaže“. Ovakav način analize daje jednu drugačiju perspektivu, i omogućava kako razvoj kritičkog mišljenja tako i mnogih drugih potrebnih kompetencija.

Krajem 2019. godine, rezultati PISA testiranja pokazali su da čak 38 odsto đaka u Srbiji ne dostiže tek prosečnu čitalačku pismenost (videti naš izveštaj o tome ovde). Imajući u vidu sve kompetencije koje polaze od čitanje i analize pročitanog, može se pretpostaviti da ovaj broj đaka ne poseduje ni veštine kritičkog mišljenja.

UNICEF često ukazuje na nužnost razvijanja redovnih čitalačkih navika već u ranom detinjstvu. Neke od dobrobiti redovnog čitanja roditelja sa decom koje se ističu u priručniku „Čitanje sa decom“ jesu: podsticanje razvoja govora i jezika, podsticanje razvoja logičkog i kritičkog mišljenja, podsticanje razvoja stvaralaštva, sticanje veštine komunikacije, bolja školska postignuća, negovanje osećaja sigurnosti i privrženosti (str. 5).

Uzimajući u obzir sve rečno, čitanje knjiga je zaista jedno posebno iskustvo koje i deci i odraslima donosi mnoge benefite. Iako knjigu ne odlikuje brzina, interaktivnost i druge osobine koje nam pružaju digitalni mediji, ona i dalje poseduje fantastične osobine koje razvijaju u nama vrlo korisne životne veštine. U tom duhu, i sa obzirom na današnji Svetski dan knjige i autorskih prava, sedite sa svojim detetom ili sami uz omiljenu knjigu i provedite malo svog slobodnog vremena uz ovaj najstariji tradicionalni medij.

Valentina Sigeti

Reference:

  1. UNICEF. (n.d.). Čitanje sa decom. Dostupno na: https://www.unicef.org/serbia/sites/unicef.org.serbia/files/2018-07/Citanje-sa-decom.pdf
  2. Darija Stjepić. (2019). PISA test: Ispod prosečne čitalačke pismenosti trećina učenika iz Srbije. medijskapismenost.org.rs [online] Dostupno na: https://medijskapismenost.org.rs/2019/12/10/pisa-test-ispod-prosecne-citalacke-pismenosti-trecina-ucenika-iz-srbije/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *