Preko tri milona lica u Srbiji koristilo je računar svakog ili skoro svakog dana u 2020. godini, dok je usluge e-uprave koristilo 37 posto internet populacije, dok je u periodu jul-avgust prošle godine, zabeleženo da je 36,1 posto korisnika interneta kupovalo ili poručivalo robu ili druge usluge putem interneta, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Sa druge strane, na Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva, važno je podsetiti da je tokom krize prošle godine na videlo izašla i poražavajuća činjenica o nivou zaostalosti digitalne pismenosti kod određenog broja građana, čime je postalo jasno da je neophodno raditi na usavršavanju digitalnih kompetencija čitavog stanovništa, ali i na poboljašnju uslova u školama kroz ulaganje u izgradnju digitalnih infrastruktura. Continue reading “17. maj – Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva”
Savremeni medijski pejzaž
Koliko vremena savremeni čovek provede uz medije? Koliko sati mu prođe u čitanju novina ili onlajn portala, slušanju radija ili podkasta, gledanju televizije ili filmova i, povrh svega, na društvenim mrežama? Recimo da taj broj iznosi pet časova dnevno (a svesni smo da je on bliži pre donjoj nego gornjoj granici). Pet časova dnevno znači 35 sati nedeljno, što znači 76 dana godišnje, što za period od 50 godina znači oko 10 provedenih uz medije. Naravno, za neke od nas će taj broj biti manji, za neke i veći, ali svima nam je zajedničko da ćemo tokom velikog dela naših života svet u kojem živimo posmatrati kroz medije. Continue reading “Savremeni medijski pejzaž”
Vredni medijski sadržaji i vrednosti medijskih sadržaja
Medijski istraživač Sjuart Prajs (eng. Stuart Price) je u svom delu Izučavanje medija (2011) izložio interesantno istraživanje koje je radio Perti Alasutari davne 1992. godine, koji je tada istraživao „kako publika objašnjava razloge gledanja određenih programa“ (Prajs, 2011: 575). Tom prilikom Alasutari je identifikovao da, kada je u pitanju televizijski program, postoji opšti konsenzus u vezi sa time kakvi programi su vredni, odnosno „moralni“. Continue reading “Vredni medijski sadržaji i vrednosti medijskih sadržaja”
Stagnacija kao nazadovanje ili kao napredak
Često se može čuti da bez slobodnih medija nema ni slobodnih građana ni demokratskog društva. Da bi mediji uopšte mogli da rade svoj posao profesionalno i objektivno, neophodno je da u tome budu slobodni, bez ekonomskih ili političkih uticaja i cenzure. Na Međunarodni dan slobode medija, prof. dr Dubravka Valić Nedeljković piše o stanju medijskih sloboda u Srbiji. Continue reading “Stagnacija kao nazadovanje ili kao napredak”
Prijavi ekipu za turnir u medijskoj pismenosti!
Novosadska novinarska škola poziva sve osnovce i njihove nastavnike i nastavnice da učestvuju u nagradnom turniru medijske pismenosti koji se organizuje u okviru projekta Digitalni pogon. Na turniru će učestvovati timovi koji će činiti jedan nastavnik/nastavnica i 3 učenika/učenice. Continue reading “Prijavi ekipu za turnir u medijskoj pismenosti!”
Svetski dan knjige: Digitalna era, čitanje i medijska pismenost
Zašto je čitalačka pismenost osnov medijske pismenosti i zašto je važno da na ovo neprestano podsećamo u digitalnoj eri? Continue reading “Svetski dan knjige: Digitalna era, čitanje i medijska pismenost”
Da li mi to permanentno živimo u TV spektaklu?
Odgovor je, sudeći prema onim satima budnog stanja u kojima bezrezervno trošimo naš budžet slobodnog vremena ispred TV ili računarskog ili smartfonskog ekrana, DA. Spektakl je pojam koji su autori različitih teorijskih pristupa, najčešće interdisciplinarno razmatrali, stavljajući ga, pre svega, u medijsko-politički kontekst od druge polovine dvadesetog veka na ovamo. Continue reading “Da li mi to permanentno živimo u TV spektaklu?”
Domaći zadatak: Snimite Tiktok video od 15 sekundi o Njutnovom zakonu gravitacije
Ako ne ranije, tokom pandemije je postalo jasno da regularno obrazovanje pretenduje da postane sve više virtuelno učenje, te se ni društvene mreže ne mogu izuzeti iz te priče. Dostupnost kao jedna od glavnih karakteristika interneta dovela je do toga da nastavnik više nije vlasnik, ili jedini čuvar informacija, već su i učenici ti koji vrlo lako dolaze do onoga što im treba ili što ih zanima. To ne treba posmatrati kao umanjivanje uloge nastavnike, već kao nešto što, zapravo, podstiče akademski razvoj učenika i poboljšava personalazovano učenje.
Continue reading “Domaći zadatak: Snimite Tiktok video od 15 sekundi o Njutnovom zakonu gravitacije”
Tiktok: loše strane i uloga roditelja
Platforma Tiktok (TikTok) je titulu ‘mreže za mlade’¹ preuzela od Instagrama, nakon što je on postao popularan i među starijim generacijama. Iako često kritikovana zbog ekstremnih izazova, digitalnog nasilja i govora mržnje, ova platforma – kao i svaka druga – ima i prednosti i mane. Ključ je, navode stručnjaci za medijsku pismenost, u balansiranoj upotrebi tehnologije, koja sa sobom svakako donosi i pozitivne i negativne promene. Continue reading “Tiktok: loše strane i uloga roditelja”
O ukidanju Diznijevih crtanih filmova ili o medijskim reprezentacijama i uticajima
Početkom 2021. godine mnogi mediji iz Srbije preneli su informaciju da je kompanija Dizni ukinula neke crtane filmove te produkcije*. Razlog tome jeste rasističko ili stereotipno potretisanje određenih etničkih grupa u filmovima „Petar Pan“, „Mačke iz visokog društva“, „Maza i Lunja“ i „Knjiga o džungli“. Navedena tema izazvala je burne reakcije javnosti, ali često uz raspravu u kojoj su se teme medijske reprezentacije i medijskih uticaja pojednostavljivale. Continue reading “O ukidanju Diznijevih crtanih filmova ili o medijskim reprezentacijama i uticajima”

