Domaći zadatak: Snimite Tiktok video od 15 sekundi o Njutnovom zakonu gravitacije

Ako ne ranije, tokom pandemije je postalo jasno da regularno obrazovanje pretenduje da postane sve više virtuelno učenje, te se ni društvene mreže ne mogu izuzeti iz te priče. Dostupnost kao jedna od glavnih karakteristika interneta dovela je do toga da nastavnik više nije vlasnik, ili jedini čuvar informacija, već su i učenici ti koji vrlo lako dolaze do onoga što im treba ili što ih zanima. To ne treba posmatrati kao umanjivanje uloge nastavnike, već kao nešto što, zapravo, podstiče akademski razvoj učenika i poboljšava personalazovano učenje.

Odavno učenici na Vikipediji traže dodatna pojašnjenja lekcija iz istorije, a na Jutjubu tutorijale o linearnim nejednačinama. I tu se ogleda ‘nova’ uloga nastavnika – umesto da se deca zbog toga kritikuju, efikasnije je pomoći im da, barem, pronađu relevantne izvore i da kritički procene sadržaj koji prate, a to su i dalje veštine koje nastavničko iskustvo nosi sa sobom. 

@baby.squillo

tuga 😃 #fyp #balkantiktok #factcheck #nauka #astronomija #science #novine

♬ Monkeys Spinning Monkeys – Kevin MacLeod

Kao izazov, javlja se pitanje kako privući  i održati pažnju „učenika koji žive u multisenzornom društvu koje preferira instant rešenja i  trenutna zadovoljstva”. Kao odgovor može poslužiti jedna reč – inovacije. I tu se krije uloga društvenih mreža, kao platformi koje deca i mladi prepoznaju kao svoje i prirodno okruženje. Iako je neminovno da to iziskuje dodatni napor prosvetnih radnika koji su neretko (i sasvim razumljivo) manje spretni sa korišćenjem tehnologije od svojih učenika – ne treba odbaciti mogućnost da učenici u ovom procesu budu ti koji će preneti znanje. Kreiranje digitalnih sadržaja na nastavi, osmišljavanje scenarija i montaža snimaka na Tiktoku (TikTok) mogu pre svega, zainteresovani učenike i podstaći ih na angažman tokom nastave, a sa druge strane, dobra komunikacija o bezbednosti na internetu i upućenost nastavnika i roditelja u sadržaje koji deca prate i kreiranju, mogu doprineti boljoj zaštiti od svih oblika digitalnog nasilja

Nakon kratkog pojašnjenja šta je to Tiktok i koje su mane ove društvene mreže (o čemu smo pisali ovde), pojasnićemo kako ova platforma može biti primenjana u praksi, odnosno tokom nastave. 

Šta je Tiktok?

Na ovoj društvenoj mreži, na kojoj se postavljaju kratki video snimci, sadržaj koji korisnici gledaju na Tiktoku baziran je na algoritmu u većoj meri nego što je to slučaj na drugim sličnim aplikacijama, što znači da korisnici neće videti samo sadržaj koji postavljaju osobe koje oni prate ili njihovi prijatelji već do njih mogu stići i snimci osoba koje nisu zapratili na ovoj mreži. Fokus je, dakle, na sadržaju, a ne na ličnostima. U prvih mah nakon instaliranja aplikacije, nudiće vam se sadržaj koji je trenutno najpopularniji u vašoj državi, ali već nakon kraćeg korišćenja, Tiktok će vas dobro poznavati. Algoritam funkcioniše tako što Tiktok beleži koliko dugo ste se zadržali na određenom snimku koji ste videli, da li se ga lajkovali, preuzeli na telefon ili, recimo, kopirali link. Na osnovu vaše aktivnosti, nadalje će vam se na početnoj stranici („Page for you”) nuditi samo oni sadržaje za koje je procenjeno da vas interesuju. Dok internet skepticima ovo zvuči zastrašujuće i deluje kao kršenje prava na privatnost, ljubitelji društvenih mreža u ovome će videti priliku da Tiktok koriste u razlitiče svrhe – za edukaciju, zabavu, iskazivanje kreativnosti, a da ih pritom u tome ne ometaju neželjeni sadržaji (Neurostudija Dajrekt medije zaključuje da je „mozak ispitanika, za vreme dok su bili na Instagramu i Fejsbuku, negativno reagovao na telefonski poziv ili neadekvatan oglas odnosno spozorisani post, budući da nam ovi sadržaji, ukoliko nisu kreirani u skladu sa našim interesovanjima, prekidaju evidentno zadovoljstvo korišćenja društvenih mreža”). 

Iako ova platforma nudi niz mogućnost za razvoj kreativnih sposobnosti, kao i svaka druga društvena mreža, u slučaju zloupotreba i neadekvatnog korišćenja, može dovesti do dramatičnih ishoda. Najveći problem su svakako ekstremni izazovi koji kruže ovom društvenom mrežom, a događaj koji je odjeknuo širom sveta jeste samoubistvo devojčice iz Italije koja je bila učesnica izazova „gušenje. Digitalno nasilje je, takođe, pronašlo svoje mesto na ovoj mreži, te se mogu videti negativni komentari ispod objava korisnika Tiktoka, što svakako loše utiče na psihičko zdravlje, pogotovo kada je reč o deci u razvoju, koja su većinski korisnici platforme. Kvazisavršenstvo, seksualizacija dece, influenseri i vrednosti koje poneki od njih propagiraju takođe mogu ostaviti trajne posledice na mentalno pa i fizičko zdravlje dece (anoreksija na primer), a svakako i na ovoj mreži postoji opasnost i od zavisnosti. 

Upravo to su i neki od razloga zašto je važno razgovarati sa decom i biti upućen u to kakav sadržaj prate i postavljaju, ali bez osuđivanja već uz pokušaj da budete deo toga. Ukoliko steknu vaše poverenje, lakše ćete ih usmeriti u pozitivnom pravcu, a oni će znati kome mogu da se obrate ukoliko dožive neprijatnost. Zajedničko kreiranje sadržaja može pojačati zajedništvo među nastavnicima (roditeljima) i učenicima (decom), podstaći njihov angažman u nastavi, te doprineti razvoju njihovog kritičkog promišljanja medijskog sadržaja.

Kako to može izgledati u praksi?

Matematički zadaci u 15 sekundi, vesti iz prirodnih nauka, učenje stranih jezika, rušenje predrasuda o drugom i drugačijem, devojčice muslimanske veroispovesti koje odgovaraju na pitanja onih koji ne pripadaju ovoj religiji o običajima, normama i načelima islama bez trunke mržnje sa obe strane – sve je to sadržaj koji se može pronaći na Tiktoku. Aplikacija je (donekle) jednostavna za korišćenje, ali pruža niz mogućnosti za kreiranje sadržaja, koje mladi koriste na izuzetno kreativne načine. ​

Video u kom strudentkinja astrofizike objašnjava zašto je vest koju je objavio dnevni list Kurir lažna (nalazi se iznad u tekstu), postao je viralan na Tiktoku. I na kanalu @tirkizna moguće je pronaći edukativne lekcije iz prirodnih nauka.

@tirkizna

Pravila nasleđivanja 2. deo #gen #mendel #biologija #genetika #samonauka

♬ Harry Potter – The Intermezzo Orchestra

Profesorica astrofizike sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu redovno u svojim klipovima razotkriva razne pseudonaučne tvrdnje.

@drcosmicray

Ravna zemlja?! Objasni mi onda ovo. #nauka #samonauka #fizika #astronomija #teorijazavere #ravnazemlja #occamsrazor

♬ BGC Drama Effect – whozmanzz

Veoma su popularni i video snimci na kojima je moguće poboljšati svoje znanje stranih jezika.

@speakenglishwithmish

#speakenglishwithmish #englishtiktok #TikTokenglish #advancedenglish #vocabulary #learnenglish #englishspeaking #englishtips #pronunciation #english

♬ original sound – Mish

A moguće je pronaći čak i kratke lekcije o medijskoj pismenosti i lažnim vestima.

@mediawise

🚨Media literacy tip🚨: Read past the #headline for full #context

♬ original sound – MediaWise

Ovi i drugi primeri popularizacije nauke i obrazovanja predstavljaju i vrlo dobar argument zašto i kako se nove mreže mogu koristiti u školi kao pomoćna nastavna sredstva. Integrisanje novih medija u nastavne programe potencijalno može pružiti i nastavnicima i učenicima osećaj mašte i kreativnosti za pokretanje motivacije uz istovremeno unapređivanje kritičkog razmišljanja i veština rešavanja problema.  Ne treba ispustiti mogućnosti i pogodnosti ove društvene mreže za bolju komunikaciju za mladima, i naučiti ih da je koriste pametno i sigurno.

Učenice i učenici osnovnih škola širom Srbije su u toku letnjeg kampa medijske pismenosti, koji organizuje Novosadska novinarska škola, kreirali razne medijske video sadržaje kao što su animacije, video prilozi, fotoreportaže i radijske emisiju. Sve teme koje su obrađivane u radovima u vezi su sa gradivom nastavnih predmeta istorije, geografije, biologije, hemije, fizike, matematike, fizičkog vaspitanja i srpskog jezika. Na ovom linku moguće je videti sve učeničke radove, a u ovom tekstu pisali smo o prednostima i manama korišćenja Tiktoka i ulozi roditelja.

Primeri učeničkih animacija i video priloga

***

Ovaj tekst je objavljen u sklopu projekta „Zvoni za MIP – osnaživanje učenja medijske i informacione pismenosti u školskom sistemu Srbije“ koji realizuje Novosadska novinarska škola uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Кraljevine Holandije u okviru MATRA programa i Balkanskog fonda za demokratiju (projekat Nemačkog Maršalovog fonda SAD) i Ministarstva spoljnih poslova Кraljevine Norveške. 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *