Tiktok: loše strane i uloga roditelja

Platforma Tiktok (TikTok) je titulu ‘mreže za mlade’¹ preuzela od Instagrama, nakon što je on postao popularan i među starijim generacijama. Iako često kritikovana zbog ekstremnih izazova, digitalnog nasilja i govora mržnje, ova platforma – kao i svaka druga – ima i prednosti i mane. Ključ je, navode stručnjaci za medijsku pismenost, u balansiranoj upotrebi tehnologije, koja sa sobom svakako donosi i pozitivne i negativne promene.

Kvazisavršenstvo

Stručnjaci upozoravaju da je globalni trend poslednjih godine sve izraženija seksualizacija dece. Mnoštvo sadržaja koji se objavljuje na Tiktoku (ali i na većini drugih društvenih mreža) nisu prikladni za mlađi uzrast koji čini većinu korisnika ove platforme. Neretko su sličnog tipa i pesme koje se obrađuju u snimcima, a ono što je vrlo često problematično jesu vrednosti koje propagiraju pojedini influenseri ili poznati pevači. Sve ovo dovodi do potrebe i težnje za savršenstvom, a ‘na udaru’ su posebno devojčice. Kao posledica, javljaju se različiti oblici ugrožavanja fizičkog i duševnog zdravlja (anoreksija), a u najdrastičnijim primerima – i život. Sa druge strane – strane kreatora – društvene mreže jesu i platforma na kojoj može da se zaradi, pa se tako dešava da u veoma ranom periodu, mladi dostižu vrtoglavu popularnost i zarađuju. U tom periodu su i dalje su nedovoljno svesni uticaja koji imaju na druge, a pritom i kritike i uvrede njima upućene, koje sa sobom donosi popularnost, mogu imati snažan uticaj na psihičko zdravlje. Stručnjaci savetuju da je zbog toga je važno razgovarati sa decom kako bi razumeli da niko ne mora i ne može da bude savršen, a da je idealizacija ‘savršenih osoba’ zabluda. Takođe, neophodno je skrenuti im pažnju na realne uzore i objasniti da to ne bi trebao biti neko ko je postao poznat zbog svog fizičkog izgleda, finansijskog statusa ili diskutabilnog sadržaja na društvenim mrežama. Budite upućeni u sadržaj koji prate i postavljaju na Tiktoku i pokušajte da razumete zašto im se nešto dopada ili ne dopada. Nemojte osuđivati, budite otvoreni, ali pokušajte da ih usmerite. Gledanje sadržaja ili zajedničko kreiranje video klipova može poboljšati odnose sa decom i izgraditi međusobno poverenje.

Zavisnost

Nasuprot uverenju da korišćenje društvenih mreža ne izaziva posebnu emociju, rezultati prvog neuroistraživanja u Srbiji koje je imalo za cilj da proveri kako društvene mreže utiču na naš mozak, pokazali su da „iza svakog skrola ili lajka ispitanika stoji ekstremno osećanje sreće – euforija”. „U moždanim talasima ispitanika je zabeleženo ushićenje i uzbuđenje, velika posvećenost sadržaju, uz mali zamor mozga – takozvana „savršena oluja” koje često nismo svesni ili to sebi ne želimo da priznamo”. Mozak ispitanika negativno je reagovano na, na primer, sponzorisani post jer nije u skladu sa njihovim interesovanjima, te prekida „evidentno zadovoljstvo korišćenja društvenih mreža”, a upravo taj osećaj dovodi i do zavisnosti. Da bi se održao nivo hormona sreće koji nastaje dok se koriste društvene mreže, mi ćemo želeti da što duže ostanemo tamo gde nam je lepo, a tako se kreira zavisnost”. Tu leži i prednost i mana algoritma na Tiktoku koji nam nudi isključivo sadržaj koji nas interestuje. Sa druge strane, oni koji nisu samo pasivni posmatrači već i kreiraju sadržaj na društvenim mrežama, provode sate na Tiktoku i Instagramu, „pokušavajući na različite načine da budu popularni, i samim tim, pate što to nisu”. Pedagog Božidar Dimić to jednostavno objašnjava rečima da su lajkovi na društvenim mrežama poput droge, koji ‘ubrizgavaju’ dopamin u nervni sistem, te stvaraju zavisnost i potrebu za svakodnevnim korišćenjem, a sa druge strane, odsustvo izaziva nesigurnost i smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje”.

Aplikacija je kao i većina drugih mreža veoma primamljiva zbog čega oduzima dosta vremena, te je važno podstaći decu da poštuju dogovore i ograničenja koja im postavite.

Izazovi i digitalno nasilje

Devojčica od deset godina iz Italije, koja po pravilima Tiktoka ne bi smela da ima nalog na ovoj mreži, zaključala se u kupatilo i snimala mobilnim telefonom izazov ‘gušenje’, čiji je cilj bio što duže ostati bez vazduha. Petogodišnja sestra je pronašla u besvesnom stanju sa pojasom bade-mantila koji je stezala oko vrata. Lekari nisu uspeli da joj pomognu. To je samo jedan od bizarnih izazova koji kruže ovom, ali i drugim mrežama. Poznat je i onaj na kom tri osobe sa snimka istovremeno skaču u vazduh, dok dve osobe sa strane podmeću noge onoj u sredini, koja zatim pada na na leđa ili čak glavu; ili onaj kada pri stavljanju punjača za telefon u utičnicu, između punjača i utičnice postavlja se kovanica što dovodi do varnica, ili čak požara; zatim kada se kesa u kojoj se nalazi žele, sredstvo za dezinfekciju ruku, izbeljivač i krema za brijanje drži na jedan minut na očima, a rezultat treba da budu svetlije oči; ili tokom pandemije popularno lizanje javnih površina na snimcima kao dokaz da se ne mogu zaraziti virusom korona.

Ni digitalno nasilje nije zaobišlo ovu platformu, pokazuju brojni komentari puni uvreda, govora mržnje ispod videa pojedinih korisnika. Veoma je važno da postoji podrška i razumevanje u odnosu sa decom kako bi bili spremni da se roditeljima ili nastavnicima požale ukoliko dožive neprijatnosti na društvenim mrežama. Takođe, važno ih je upoznati sa tim da postoji telefonska linija za prevenciju digitalnog nasilja (19833) koju mogu pozvati ukoliko su izloženi negativnim komentarima na internetu ili ukoliko žele da se informišu o digitalnoj bezbednosti.

Foto: Liza Summer (Pexels)

Propusti u kontroli i lažiranje godina

Da postoje propusti u kontroli video sadržaja na Tiktoku pokazao je primer kada je prošle godine algoritam na ovoj mreži preporučivao antisemitski mim sa propratnom slike iz kompjuterske igre „Besiege”, koja omogućuje igračima da stvaraju vlastita oružja za opsadu. Kada su nakon tri dana obrisani video snimci koji su sadržali i antisemitsku pesmu koja je glasila: „Idemo na putovanje do mesta po imenu Aušvic, vreme je za tuširanje”, ukupno su imali više od šest i po miliona pregleda. Iz Tiktoka su tada poručili da govor mržnje na ovoj platformi nije prihvatljiv i da se neće tolerisati, te da neprestano usavršavaju tehnologiju kako bi Tiktok ostao „bezbedno mesto za pozitivnu kreativnu ekspresiju”. Direktor za istragu i izvršenje pri Kampanji protiv antisemitizma Stiven Silverman izjavio je tada da Tiktok, kao mreža za decu i mlade „koji su najpovodljiviji”, posebnu pažnju mora posvetiti kontroli ovakvog sadržaja, a da njihova istraživanja govore upravo suprotno – da je Tiktok postao najbrži vektor za širenje mimova koji se podsmevaju Holokaustu

Tamo gde se još primeti nemogućnost kontrole jeste uzrast kom je dozvoljena registracija na ovoj društvenoj mreži, a koji je zvanično 13 godina, iako je jasno da Tiktok koriste i mlađe generacije. Stručnjaci postavljaju pitanje da li je i 13 godina dovoljno da osoba bude osvešćena i da zna šta objavljuje i kako komunicira na društvenim mrežama. Pedagog Božidar Dimić podseća da veliki broj dece ima otvorene profile i da je njihov sadržaj dostupan svima; te da su u svakodnevnoj komunikaciji sa velikim brojem ljudi, među kojima su i oni koje ne poznaju. 

Da li je sve bilo bolje u naše vreme”? 

Činjenica je da godinama unazad edukativne dečije emisije i crtane filmove zamenjuju influenseri sa Instagrama, Jutjuba i Tiktoka, a istina je i da se ponašanje mladih menja pod uticajem društvenih mreža. Međutim, saveti stručnjaka za medijsku pismenost upućeni su i na roditelje i nastavnike, te govore o važnosti razumevanja da su promene zapravo prirodna stvar. Zbog toga je neophodno današnje navike i ponašanje dece posmatrati van perspektive „kako je bilo u naše vreme”. Starije generacije će tako biti u prilici da otvoreno komuniciraju sa mlađima o tome kako novi mediji utiču na sve nas.

Pedagog Božidar Dimić savetuje da je najvažnije razgovarati sa decom o sadržaju koji prate i postavljaju na svim društvenim mrežama, pa i na Tiktoku, i kreirati atmosferu razumevanja i podrške. Ne treba odbaciti mogućnost zajedničkog snimanja sadržaja sa decom kao aktivnosti koja će pobošljati komunikaciju i zajedništvo. Deca će se u tom slučaju osećati osnaženim da se povere roditeljima ili nastavnicima ako dožive neprijatnost na internetu, stariji će biti upućeni u aktivnosti dece na društvenim mrežama, a izgradiće i odnos sa decom u kom će biti moguće usmeriti ih u pozitivnom pravcu i razvijati kritičko razmišljenje o sadržaju kom su izloženi.


¹CeSID: više od polovine ispitanika do 60 godina starosti na Instagram ulazi makar jednom dnevno (njih 54 posto), dok među decom između 12 i 18 godina ima 44 posto korisnika Tiktoka
Izvori:
Algoritam TikTok-a preporučivao antisemitski mim sa logorom smrti
Ovo su neki od najopasnijih Tiktok izazova
Kakve su vam ovo današnje generacije
Devojčica preminula zbog izazova na TikToku, istraga u Italiji
Direct Medija sprovela istraživanje o uticaju društvenih mreža na mozak
Euforija zvana Tiktok ili šta vaša deca svakodnevno dele sa preko 800 miliona aktivnih korisnika i koliko (ni)su zaštićena u tome

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *