5 pitanja koja nastavnici treba da postave učenicima prilikom analize medijskog sadržaja

Učitelji i nastavnici, a posebno nastavnici maternjeg jezika i književnosti, već dugo u svom radu podstiču učenike da analiziraju sadržaj, najpre lektire ali i druga dela iz čitanke. Tada se učenicima postavlja već dobro poznato pitanje: „šta je pisac ovim delom hteo da kaže?“ sa ciljem da se učenici i učenice podstaknu na kritičko promišljanje o autorovim namerama i na evaluiranje pročitanog.

Slična pitanja postavljamo i prilikom analize medijskog sadržaja. Ukoliko ste odlučili da osposobite učenike za kritičko iščitavanje medijskih poruka, kao i književnih dela, donosimo vam pet ključnih pitanja koja možete da postavite učenicima prilikom analize medijskog sadržaja.

1. Ko kreira medijsku poruku?

Odgovor na pitanje ko je autor određene medijske poruke može da nam da širu sliku i o nameri poruke, o njenoj eventualnoj pristrasnosti, interesima, vrednostima koje promoviše. Novinari, davanjem medijskog prostora određenim akterima daju prostor samim tim i određenim idejama, interesima, vrednostima i pogledima na svet. Upravo zbog toga, novinari treba da neguju pravilo „dve strane priče“, odnosno da jednako u tekstu predstave oba sukobljena stanovišta.

2. Da li mi je ova medijska poruka privukla pažnju i zašto?

Veliki font, ilustrovanje teksta fotografijama, senzacionalistički i naslovi udice, pozicija teksta u novinama ili priloga u „Dnevniku“ – sve ove osobine neke medijske priče nisu slučajno takve. Potrebno je biti svestan da priče za koje redakcija smatra da su najznačajnije, uvek će ići na naslovnu stranu ili biti među prvima u informativnoj emisiji. Važne priče koje moraju da budu pročitane će u štampi biti istaknute velikim naslovom, biće ilustrovane fotografijama i zauzimaće veliki prostor u novinama kako bi privukle pažnju čitalaca. Takođe, istraživanja su pokazala da čitalac obraća veću pozornost na desnu stranu novina ili na sredinu leve strane. Stoga, ako je neka priča objavljena u levom donjem uglu na levoj strani, sa malim naslovom i bez fotografije – redakcija nam šalje poruku da ta vest možda i nije toliko važna.

3. Da li bi neko drugi doživeo medijsku poruku na drugačiji način?

Odgovor na navedeno pitanje „šta je pisac ovim hteo da kaže“ otkriva koja je namera pisca bila, odnosno koje značenje je on utkao u svoju poruku. Sa druge strane, svaki nastavnik je zasigurno primetio da različita deca različito odgovaraju na ovo pitanje iako je delo koje su čitali identično. Razlog tome jeste što značenje poruke ne zavisi samo od pošiljalaca, već i od primaoca poruke. Različiti ljudi drugačije doživljavaju istu poruku a to zavisi od njihovog iskustva, znanja, emocionalnog i drugog stanja.

4. Koji stil života je predstavljen u medijskoj poruci?

Pored tradicionalnih medija, postoje i lajfstajl magazini. Ovakvi mediji otvoreno i jasno prodaju i promovišu određeni životni stil, i obraćaju se onoj publici koja preferira ili živi takav način života. Međutim, čak i u informativnom programu moguće je promovisati određen stil života, često manje uočljivo i neretko uz to promovišući i neku ideologiju i vrednosti.

5. Koja je svrha ove medijske poruke i kome je namenjena?

Mediji po definiciji imaju tri uloge: informativnu, edukativnu i zabavnu. Dakle, konkretan sadržaj nas informiše o aktuelnim zbivanjima, ili nas uči nečemu što ne znamo, ili nas samo zabavlja. Sa druge strane, svrha medijske poruke može da bude i da nas ubedi u nešto, da nas navede na neku akciju, da nam promeni ili potvrdi mišljenje o nečemu. Nisu sve medijske poruke namenjene svima, već svaka poruka ima svoju ciljnu grupu. Ciljne grupe mogu biti odrasli, deca, žene ili muškraci ili čak specifičnije poput nastavnika i nastavnica, novinara, studenata i drugih.

Sva navedena pitanja i detaljnije smernice kako da sa učenicima i svojom decom dekonstrušete medijske poruke, ali i inkorporirate medijsku pismenost u svoj predmet čitajte u publikaciji za nastavnike i nastavnice „Vodič kroz medijsku pismenost“.

Preuzmite i poster u pdf formatu o pet ključnih pitanja prilikom analize medijskog sadržaja koji možete da koristite u radu sa učenicima ili da zalepite u učionicu.

Valentina Sigeti

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *