Čitanje u ranom uzrastu je samo sporadično medijska tema

Autor priča „Palčica“, „Mala sirena“, „Carevo novo odelo“, „Ružno pače“ bio je Hans Kristijan Andersen, čiji se datum rođenja (2. april) obeležava kao Međunarodni dan dečije knjige. Cilj obeležavanja međunarodnih dana jeste da barem na taj dan, mediji, institucije i druga javnost, istaknu važnost određene teme. Na taj način Dan dečije knjige jeste lep povod da se govori o čitalačkim navikama dece i to o čitanju konkretno knjige u njenom tradicionalnom obliku.

Foto: Andrea Piacquadio (Pexels)

U tom kontekstu, na jučerašnji dan, raznovrsni mediji i uređivački oblikovne stranice preneli su vest o Međunarodnom danu knjige ili drugim akcijama podsticaja čitanju povodom tog dana. Među njima su portali RTS, Detinjarije, Nova, Danas, Telegraf. Priče su takođe objavili i RTS u emisiji Vremeplov i Tanjug čiju su vest potom preneli RTV, Mondo, B92, Objektiv, NS-Reporter. Portal 021 preneo je vest RTS-a o ovom danu, a Glas javnosti preneo je intervju sa Andrijom Miloševićem potpisujući medij Nova.

Tanjug se osvrnuo na planirane susrete bibliotekara i dece koji su zbog vanrednog stanja preneti na onlajn platforme. Sličan ugao pristupa temi odabrao je i RTS predstavljajući pisce i bibliotekare koji čitaju knjige deci na raznim kanalima na internetu. Neki drugi mediji odlučili su da intervjuem sa poznatom ličnošću ili stručnjakom obeleže ovaj dan, te tako Nova objavljuje intervjue sa Andrijom Miloševićem ali i prenosi izjave Ljubivoja Ršumovića i Jasminke Petrović. Portal Detinjarije predstavljaju knjigu Kreativnog centra „Svi se brojimo“ i tim putem rade intervju sa autorkom. Autorske tekstove 2. aprila prenose na svom sajtu i Danas i Telegraf pominjući projekat „Bajke za najmlađe“ i akciju „Sa knjigom se slikam“ ali ne pominjući Međunarodni dan dečije knjige, odnosno dan rođenja Kristijana Andersena.

Ova kratka analiza mapiranja medija (rađena koristeći Guglovu pretragu prema ključnim rečima) koji su se tokom jučerašnjeg dana bavili temom čitanja, pokazala je da je tek određen broj medija koji su ukazali na značaj čitanja knjiga u ranom uzrastu. Mediji su u prethodnom periodu često odabirali da Međunarodni dan dečije knjige obeleže izveštajima sa različitih događaja koje organizuju biblioteke i škole. Međutim, ove godine takvi događaji izostali su ili promenili formu što je za posledicu imalo i smanjen obim informisanja o ovoj temi.

Knjiga se pored televizije, štampe i radija smatra tradicionalnim medijem. Poznato je da su mlađe generacije okrenute novim medijima i digitalnim tehonologijama. Deca u značajnoj meri odabiraju da svoje slobodno vreme provode uz digitalne tehnologije, a tradicionalna knjiga se zanemaruje kao zastarela tehnologija koja ne pruža interaktivnost i ne angažuje mnoga čula kao što to čini internet.

Međutim, nauka je dokazala da su mnoge koristi od redovnog čitanja knjige, te se podstiče da roditelji čitaju maloj deci i pre nego što deca sama razviju čitalačke veštine. Smatra se da ta praksa pozitivno utiče na razvoj deteta.

Stoga, u momentu kada se i odrasli i deca obilato koriste digitalnim tehnologijama i značajno vreme provode na društvenim mrežama na kojima pažnja traje samo osam sekundi, knjiga postaje i savršena vežba strpljenja, koncentracije i usmeravanja pažnje. Sa obzirom na brojne povoljne ishode u čitanju knjige, mediji bi trebalo da svojim izveštavanjem podstiču čitalačke navike i ukazuju na važnost čitanja knjige među decom i roditeljima.

Valentina Sigeti

Reference:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *