Deca o televiziji: veliki izbor, ali većinom nezanimljiv

Svetski dan televizije obeležen je 21. novembra, a ona je, iako postoji već 94 godine, i dalje najzastupljeniji tradicionalni medij među decu, mada se oni sve više okreću modernim tehnologijama. Televiziju prati čak 89,3% ispitanika, u odnosu na radio i štampu, prama istraživanju Deca i tradicionalni i novi mediji” koje je sprovelo udruženje Prijatelji dece Srbije tokom Dečje nedelji na Sednici učeničkih parlamenata 2019. godine među 56 učenika iz cele Srbije.

Televiziju svakodnevno gleda skoro polovina ispitanika (42%), a najčešći sadržaj su filmovi i serije, dok mali broj koristi TV kao sredstvo informisanja. Mogućnost odabira programa, različiti filmski sadržaj, serije, kvizovi i edukativni program predstavljaju dobre strane televizije prema učesnicima istraživanja, dok su rijaliti programi ocenjeni kao loš program.

Više od polovine ispitanika sluša radio, a kao razlog navode mogućnost izbora različite muzike, dok oni koji ga ne slušaju smatraju da je prevaziđen kao medij. Štampu čita manje od polovine ispitanika, ali ima izgrađen stav o dnevnim i nedeljnim listovima, te im se čini da ima previše lažnih vesti, skandalizacije, neprofesionalnosti i plasiranja netačnih informacija u javnosti, kao i to da ne postoje sadržaji koji su od značaja za njih. Slične negativne strane deca navode i kod televizije štetan sadržaj, koji najčešće povezujući sa rijaliti programima, lažne informacija kojima je cilj da se stvori iskrivljena slika u društvu, previše reklama, te nedovoljno sadržaja koji je zanimljiv deci, a navode i to da postoje spoljni uticaji na uređivačku politiku. Nemaju pozitivno mišljenje ni o izveštavanju o deci, te ističu da se deca često prikazuju kao žrtve ili nasilnici, a da se ne daje dovoljan medijski prostor uspesima dece.

Deca prate vesti i društvena dešavanja, i to uglavnom putem Interneta i društvenih mreža zbog njihove pristupačnosti i mogućnosti odabira sadržaja, a retko preko tradicionalnih medija (21% ispitanika).

Televizija, Internet, društvene mreže i igrice često su glavni krivac za loše ocene prema roditeljima, ali postoje i ozbiljniji problemi koji se mogu javiti usled prekomerne upotrebe medija kao što su slabija fizička aktivnost i gojaznost, manje vremena za vannastavne aktivnosti i čitanje knjiga. Pored toga, televizija, ali i novi mediji obiluju neprikladnim i netačnim informacijama, te reklamama pod čijim uticajem deca nesvesno ostaju.

Autori istraživanja kao preporuke navode važnost uticaja na medije da kreiraju kvalitetniji sadržaj za decu i da ih bolje informišu o važnim pitanjima, pružanje veće pažnje zaštiti identiteta dece u medijskom izveštavanju i striktnije sankcije za kršenje dečijih prava u medijima. Pored toga, autori smatraju da je neophodna edukacija radnika u obrazovanju, uvođenje obaveznih programa medijske pismenosti od najranijeg uzrasta, kao i javna kampanju za informisanje roditelja o medijskoj pismenosti i zaštiti dece u digitalnom prostoru.

Darija Stjepić

Izvor:

Deca i tradicionalni i novi mediji, Prijatelji dece Srbije 2019.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *