Javni nastup je svako izlaganje pred više od dve osobe, pa tako i odgovaranje pred razredom, školske priredbe, takmičenja i kvizovi tokom kojih se zahteva usmeno izlaganje ili govor pred kamerom prilikom snimanja školskih aktivnosti. Strah od javnog nastupa je jedan od najvećih strahova, prema nekim istraživanjima jači čak i od straha od smrti.
Psiholozi savetuju da pred nastup deteta treba stvarati opuštenu atmosferu, a ne tenziju rečima „bićeš najbolji“. Dete će sigurno nastupiti najbolje što može, a umesto toga, važno je pohvaliti i nagraditi svaki njhov trud i zalaganje.
Pred svaki nastup, učenicima treba objasniti da je sve što im se dešava potpuno prirodno jer izražen strah često prati odlaganje ili izbegavanje bilo kakvog vida javnog nastupa. Telesni simptomi straha su normalna i neizbežna pojava u svakoj situaciji koju vidimo kao nedovoljno poznatu. Važno je da učenici shvate da mogu upravljati svojim telom, suočiti se sa svojim slabostima i razvijati veštine da bi ih prevladali. Relaksacija je važan metod za kontrolisanje straha, poput umirivanja misli abdominalnim disanjem, jer u napetosti disanje postaje brže i odvija se na nivou grudnog koša. Adrenalin zadovoljava potrebe govornika, daje mu snage u glasu, bolje pamćenje i energiju, te se ne treba u potpunosti rešiti nervoze.
Podstičite učenike da maštaju i zamišljaju sopstveni nastup, da isplaniraju kako bi on trebao da izgleda, i da vežbaju pred drugarima ili vama kao publikom ukoliko žele. Sve to će im omogućiti da budu sigurniji pri samom nastupu jer će se osećati kao da su to već doživeli, a ne da se prvi put suočavaju sa situacijom. Ukoliko dobro uvežbaju i nauče svoje govore, tada će trema biti znatno manja.
Saveti novinara
Trema nije rezervisana samo za one koji prvi put javno govore, čak i godine iskustva nekome nisu dovoljne da se potpuno liši straha. Ipak, novinarka emisije Žene u kutiji na Radio Novom Sadu Milica Kravić navodi da, iz njenog iskustva, trema vremenom nestaje i savetuje da je priprema najvažnija za prevazilaženje straha čak i posle više godina iskustva i rada. „Bez obzira na to koliko smo stručni ili na godine rada, važno je unapred promisliti o pitanjima i onome što ćemo da kažemo. Bolje je i zapisati nego pamtiti, i time svodimo tremu na minimum”, navodi Kravić i dodaje da je važno posao shvatiti odgovorno, ali ga ipak doživeti kao izvesnu zabavu.
Novinarka Radio televizije Vojvodine Lana Nanovski kaže da je njen jedini trik da sve što planira da kaže – stavi na papir. „Dobra priprema će svakako smanjiti šanse da postanete viralne zvezde na internetu ukoliko „zabrljate’’. Šalu na stranu, greške se svima dešavaju. Ukoliko se javno „izblamirate’’ jer vas je trema paralisala, nije kraj sveta”, navodi Nanovski i dodaje da tremu treba shvatiti kao opomenu da treba da biti uporan, vredan i temeljan u radu.
Dobra priprema je savet i novinarke Dojče velea Sanje Kljajić jer, kako kaže, tada ima više samopouzdanja i vodi računa i o vremenu, što je na televiziji izuzetno važno. „Ako me adrenalin na momente ipak poremeti, zaokružim misao i dam sebi pauzu za udah, kako bih brzo sredila misli i nastavila dalje”, navodi ona.
Novinar rusinske redakcije Radio Novog Sada Andrej Oros kaže da je od malih nogu imao iskustva sa javnim nastupom – recitovanje, gluma, televizija i vođenje festivala, te da mu je to dalo dobar osnov za vladanje tremom kada je počeo da radi. „Na početku, bar su meni stariji tako rekli, svako ima tremu koju posle nekoliko ponavljanja jednostavno pretvorite u sigurnost. Ako nešto čitaš ili pričaš uživo i „progutaš” neku reč ili je izgovoriš pogrešno samo nastavi dalje, nikako se ne vraćaj na tu reč jer ćeš tako sam sebi stvoriti tenziju”, navodi Oros i dodaje da, iako sve zvuči dosta jednostavno, u praksi je baš tako.
Ako želite pobediti strah, nemojte sediti kod kuće i razmišljati o strahu. Izađite napolje i delujte. (Dale Carnegie).
Darija Stjepić
Literatura:
Miyata. C., (2001). Speaking Rules; (sa engleskog prevela Biljana Dojčinović Nešić, Kako postati dobar govornik Keti Mijate (2008). Beograd: Kreativni centar).
Sedlan Kőnig, Lj., Peulić, V. i Matijević, G. (2019). Strah od javnog nastupa i kako ga pobijediti. Policija i sigurnost, 28 (2/2019), 206-216. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/222376
Uticaj okruženja na dečije samopouzdanje. U: Vaš psiholog. Preuzeto 17. jula 2019, sa: https://www.vaspsiholog.com/2017/12/uticaj-okruzenja-na-decije-samopouzdanje/
Varga, R. i Somolanji Tokić, I. (2015). Trebaju li nam sustavan odgoj i obrazovanje za aktivno slušanje?. Školski vjesnik, 64 (4), 647-660. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/153134
Za potrebe ovog teksta vođen je razgovor sa psihološkinjom Majom Daković iz Doma zdravlja Novi Sad.