16 dana aktivizma: Izveštavanje medija o nasilju nad ženama

Ako u polje za pretragu na najčitanijim domaćim portalima ukucate „nasilje nad ženama” i otvorite bilo koji od dobijenih rezultata, u skoro svakom ćete pronaći detaljne informacije o nasilnom događaju, o tome ko je žrtve i odakle je, ko su joj komšije i šta oni misle o njoj, ko je nasilnik i šta o njemu kaže zajednica, šta je motiv napada. Kao bonus, očekuje vas i fotografija kuće u kojoj žrtva stanuje, a neretko i fotografija nje same ili nasilnika. I sve to dok zvanična istraga i dalje u toku ili još nije ni započeta. Continue reading “16 dana aktivizma: Izveštavanje medija o nasilju nad ženama”

Zašto čitati tabloide?

Da ne bude zabune: ovo nije odbrana tabloida. Ovaj tekst ne namerava da porekne da tabloidi izveštavaju netačno i manipulativno, da krše etičke standarde novinarske profesije i da se vode ekonomskim i političkim, a ne javnim interesom – te tvrdnje su toliko samoočigledne da ih nije ni potrebno dokazivati. Ono što nas ovde zanima jeste: šta mi kao publika možemo da radimo sa njima uprkos tome? Continue reading “Zašto čitati tabloide?”

News literacy: osnova razumevanja novinarstva

News literacy ili novinarska pismenost podrazumeva „primenu veština kritičkog mišljenja u identifikaciji i potrošnji vesti, odnosno informativnog novinarstva. News literacy uključuje veštine analize i procene pouzdanosti vesti, u razlikovanju činjenica od mišljenja plasiranih u novinarskim formama, pristrasnosti ili medijske agende” (Common Sense, 2017).

Ovaj koncept pismenosti se može posmatrati kao deo opšte medijske pismenosti s tim da se novinarska pismenost odnosi na razumevanje vesti, izveštaja, članaka i drugih novinarskih žanrova, dok je medijska pismenost usmerena na sve poruke koje se medijski posreduju. Continue reading “News literacy: osnova razumevanja novinarstva”

Marketing influensera

Područje marketinga predstavlja veoma plodno tle za primenu veština medijske i informacione pismenosti, dekonstruisanjem različitih manipulativnih tehnika, kako vizuelnih, tako i tekstualnih. Ukoliko želimo da razumemo na koje sve načine određena marketinška poruka može uticati na nas, onda bi trebalo zaći u dublju analizu konteksta nastanka reklame, kao i naših (često nesvesnih) želja i očekivanja na koje se reklamom pokušalo odgovoriti, ili ih, sa druge strane stvoriti. Continue reading “Marketing influensera”

17. maj – Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva

Preko tri milona lica u Srbiji koristilo je računar svakog ili skoro svakog dana u 2020. godini, dok je usluge e-uprave koristilo 37 posto internet populacije, dok je u periodu jul-avgust prošle godine, zabeleženo da je 36,1 posto korisnika interneta kupovalo ili poručivalo robu ili druge usluge putem interneta, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Sa druge strane, na Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva, važno je podsetiti da je tokom krize prošle godine na videlo izašla i poražavajuća činjenica o nivou zaostalosti digitalne pismenosti kod određenog broja građana, čime je postalo jasno da je neophodno raditi na usavršavanju digitalnih kompetencija čitavog stanovništa, ali i na poboljašnju uslova u školama kroz ulaganje u izgradnju digitalnih infrastruktura. Continue reading “17. maj – Svetski dan telekomunikacija i informacionog društva”

Savremeni medijski pejzaž

Koliko vremena savremeni čovek provede uz medije? Koliko sati mu prođe u čitanju novina ili onlajn portala, slušanju radija ili podkasta, gledanju televizije ili filmova i, povrh svega, na društvenim mrežama? Recimo da taj broj iznosi pet časova dnevno (a svesni smo da je on bliži pre donjoj nego gornjoj granici). Pet časova dnevno znači 35 sati nedeljno, što znači 76 dana godišnje, što za period od 50 godina znači oko 10 provedenih uz medije. Naravno, za neke od nas će taj broj biti manji, za neke i veći, ali svima nam je zajedničko da ćemo tokom velikog dela naših života svet u kojem živimo posmatrati kroz medije. Continue reading “Savremeni medijski pejzaž”

Vredni medijski sadržaji i vrednosti medijskih sadržaja

Medijski istraživač Sjuart Prajs (eng. Stuart Price) je u svom delu Izučavanje medija (2011) izložio interesantno istraživanje koje je radio Perti Alasutari davne 1992. godine, koji je tada istraživao „kako publika objašnjava razloge gledanja određenih programa“ (Prajs, 2011: 575). Tom prilikom Alasutari je identifikovao da, kada je u pitanju televizijski program, postoji opšti konsenzus u vezi sa time kakvi programi su vredni, odnosno „moralni“. Continue reading “Vredni medijski sadržaji i vrednosti medijskih sadržaja”

Stagnacija kao nazadovanje ili kao napredak

Često se može čuti da bez slobodnih medija nema ni slobodnih građana ni demokratskog društva. Da bi mediji uopšte mogli da rade svoj posao profesionalno i objektivno, neophodno je da u tome budu slobodni, bez ekonomskih ili političkih uticaja i cenzure. Na Međunarodni dan slobode medija, prof. dr Dubravka Valić Nedeljković piše o stanju medijskih sloboda u Srbiji. Continue reading “Stagnacija kao nazadovanje ili kao napredak”