Razumevanje medijskih uticaja i štetnog sadržaja

Štetan sadržaj, pojednostavljeno rečeno, jeste sadržaj koji bi mogao da utiče negativno na razvoj deteta koje je bilo njemu izloženo. Koncept da određeni sadržaj može da ima direktni negativni uticaj na dete koje je sadržaj konzumiralo, u svojoj suštini pridaje medijima značajnu sposobnost uticaja na naše mišljenje ili ponašanje.

Sa druge strane, neke druge škole mišljenja pridaju medijima vrlo mali značaj kada je u pitanju uticaj ponajpre iz razloga što je medijski uticaj veoma teško dokazati, ali i zato što su drugi akteri (poput roditelja, učitelja i nastavnika, vršnjaka) dominantniji u kreiranju iskustava i karaktera kod dece.

Ipak, čak i teoretičari koji medije vide kao aktere sa minimalnim uticajem u socijalizaciji dece, ne bi u potpunosti zanemarili koncept da nije svaki sadržaj primeren svakom uzrastu.

Džejms Poter u svojoj knjizi „Medijska pismenost“ ukazuje da su izvesni medijski uticaji nesumnjivo postojani, i da svesnost o njima čini osobu medijski pismenom.

„Suština medijske pismenosti je u svesti o raznolikom mnoštvu medijskih uticaja. Kada ste toga svesni možete da odlučite kojim uticajima ćete se izložiti a koje želite da izbegnete. Možete da ostvarite kontrolu nad njima“ (Potter, 2008: 148).

Prvi korak ka ovakvom tipu osvešćivanja o uticajima medija i uspostavljanja kontrole nad njima jeste odavanje priznanja da mi sami nismo imuni na medijske poruke, i da se ova problematika ne tiče „drugih“. Iako se može činiti podrazumevajućim ili trivijalnim, ovaj korak je neophodno učiniti, a insistiranje na njemu temelji se na istraživanjima čiji su rezultati pokazali da ljudi, iako veruju u uticaj medija, ne veruju da se oni događaju njima lično.

Deci i adolescentima može biti teško da naprave ovakav otklon, i zbog toga, kao i zbog nalaza da određeni sadržaji izazivaju nekakve efekte kod njih, razvija se ceo sistem zaštite maloletnika od sadržaja koji kvalifikujemo kao štetni.

Veruje se da su razlozi zbog kojih su deca podložnija uticajima medija sledeći:

  1. Adolescenti imaju manje životnog iskustva i stoga manje primenjenog znanja,
  2. Deca, zbog nedostatka iskustva i kritičkog mišljenja, pre će poverovati medijskim sadržajima
  3. U dobu adolescencije uticaj društva i vršnjaka ima značajan faktor u socijalizaciji
  4. I adolescenti i mladi imaju tendenciju da medije vide kao prezentere realne stvarnosti (Strasburger, 2004: 55-56).

Navedeni razlozi ističu manjak iskustva, znanja i kritičkih veština koje deca i mladi (ne)poseduju apriori zbog njihovih godina i koji ih stoga čine podložnijim medijskim uticajima u odnosu na odrasle. Međutim, iskustvo, znanje i kritička svest ne mora da bude nužna karakteristika koju svaka osoba razvije kad zađe u određene, zrele godine. To bi onda značilo da je svaka odrasla osoba sposobna da napravi distancu od medijskog sadržaja, da ga kritički preispita i da prepozna da mediji utiču i na nju samu – što znamo da nije tako. Medijska pismenost ne postiže se godinama i iskustvom, već razvojem određenih veština i načina razmišljanja.

Procesi zbog kojih deca i adolescenti jesu potencijalno osetljiviji na medijske sadržaje, a u vezi je sa godinama, jesu razvoj i sazrevanje. Maloletnici drugačije gledaju program u odnosu na odrasle osobe jer su još uvek u fazi sazrevanja. Deca i adolescenti neće razumeti neke sadržaje zato što ne znaju dovoljno o svetu odraslih, ili nisu u mogućnosti da razumeju neke obrasce i fenomene.

Zbog toga, sadržaj koji izaziva strah kod deteta, koji prikazuje seks, sadržaj u kojem se prikazuje opasno i nepristojno ponašanje, u kojem se koriste droge, drugi diskriminiše ili zlostavlja kvalifikuje se kao sadržaj koji bi mogao biti štetan, odnosno koje bi dete moglo da imitira, percipira kao prihvatljiv obrazac  ponašanja ili koji bi mogao da izazove neprijatne emocije kod deteta.

Dosadašnja istraživanja uspevala su da dokažu prvenstveno kratkoročne uticaje ovakvih medijskih sadržaja na decu, dok su neka druga opisivala povezanost medijskog sadržaja sa nekim ponašanjem. Međutim, rađena istraživanja nisu uspešno dokazivala uzročnost ponašanja u medijskom sadržaju (Livingstone, 2007), čega je vrlo važno biti svestan.

Roditelji ipak imaju ključnu ulogu u zaštiti deteta od štetnog sadržaja. Praćenje kakvim se sadržajima dete izlaže i razgovor o onome što je videlo u medijima jeste način kojim se osigurava da upotreba medija bude optimalna, a negativni uticaji na dete izbegnuti.

Uzrasne oznake 12, 16 i 18, koje su emiteri u obavezi da koriste, pomažu roditeljima da donesu odluku da li je određen sadržaj pogodan za dete. Dobronamerna preporuka je da se roditelji njima rukovode jer kriterijumi na osnovu kojih se koriste određene oznake oslanjaju se na dosadašnja znanja koja imamo o odnosu dece i medijskih sadržaja. Uzrasnim oznakama, međutim, roditelji ne mogu da se rukovode prilikom selekcije sadržaja na Internetu ili Jutjubu – jer ih tamo uglavnom ni nema. Sa druge strane, na Internetu postoje mnogobrojne recenzije filmova koje daju svoju ocenu o količini određenih negativnih elemenata kojima ne želimo da dete bude izloženo. Tako, na primer, sajt kids-in-mind procenjuje medijske sadržaje i broji koliko su prisutni seks i nagost, nasilje i krv, nepristojan jezik, te ove prizore i opisuje kako bi se roditelji lakše odlučili da li da sa detetom gledaju određeni film.

Pročitajte još i šta znače uzrasne oznake u programima naših televizija i na koji način jedna država EU pored uzrasnih oznaka pomaže roditeljima da zaštite decu od potencijalno štetnog sadržaja u tekstu „Zaštita od štetnih sadržaja: kako je u Srbiji, a kako u Holandiji?“ .

Valentina Sigeti

 

Citirano: 1) Džejms Poter. (2008). Medijska pismenost. Clio: Beograd. (2011).
2) Strasburger Victor. (2004). Children, adolescents, and the media. U: Current problems in pediatric and adolescent health care 34(2), str. 54-113. DOI: 10.1016/j.cppeds.2003.08.001
3) Livingstone Sonia. (2007). Do the media harm children?: reflections on new approaches to an old problem. Journal of children and media, 1 (1). pp. 5-14.
DOI: 10.1080/17482790601005009

<a href=”https://www.freepik.com/free-photos-vectors/people”>People photo created by rawpixel.com – www.freepik.com</a>

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *