Razvijanje medijske pismenosti u Evropi: država i civilni sektor ključni akteri

Prema izveštaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji, Srbija je na 29. mestu od 35 država Evrope po medijskoj pismenosti, dok se na prvom mestu našla Finska. Od susednih država bolje su se kotirale Hrvatska (24. mesto), Mađarska (26. mesto) i Rumunija, koja je na samo jednom mestu iznad Srbije. Na indeksu su slabije ocenjene Bugarska (30. mesto), Crna Gora (31. mesto) i Bosna i Hercegovina (32. mesto), Albanija (33. mesto) i Makedonija, koja je na poslednjem mestu i sa najlošijim skorom.

U izveštaju je navedeno da su Balkanske zemlje najpodložnije štetnim efektima lažnih vesti i post-istina s obzirom na postojanje nedostataka u obrazovanju, kontrolisanih medija i niskog poverenja u društvu.

Države sa najvišim nivoom medijske pismenosti su Finska, Danska, Holandija, Švedska i Estonija i to su mahom i države među prvih 12 sa najslobodnijim medijima u svetu prema indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica.

Dakle, šta rade najbolji u medijskoj pismenosti?

Države koje su se najbolje kotirale prema indeksu medijske pismenosti odlikuje velik broj organizacija i institucija koje sprovode projekte medijske pismenosti, implementiraju medijsku pismenosti u obrazovni sistem i rade na razvijanju digitalnih kompetencija.

U najbolje kotiranoj državi Finskoj, osnovano je i državno telo koje se bavi edukacijom u oblasti medija. Naime, Nacionalni audio-vizuelni institut KAVVI u okviru posebnog Departmana za medijsku edukaciju i audiovizuelne medije ima zakonsku obavezu da promoviše medijsku pismenost, medijske kompetencije kod dece i sigurnu atmosferu u medijima za decu, a ova institucija je odgovorna nadležnom finskom Ministarstvu. Finski obrazovni sistem poznat je po svojoj specifičnosti i izuzetnosti, te je i medijska pismenost implementirana kao deo nekoliko predmeta, a pomenuti Departman radi upravo na razvijanju kurikuluma koji uključuje i medijsku perspektivu. Ne samo da se država u svojim institucijama pobrinula za edukaciju o medijima, već i skoro 100 različitih organizacija radi na medijskom opismenjavanju kroz formalnu edukaciju, rad sa mladima, u bibliotekama i drugim ustanovama.

U Danskoj postoje čak 34 ključna aktera koji rade na medijskoj pismenosti, a među njima je i mnogo državnih institucija poput javnih vlasti, regulatornih tela, akademija, a projekti koje sprovode uglavnom ciljaju ka razvijanju kritičkog mišljenja, upotrebi medija i participaciji i angažmanu.

Holandija je takođe aktivnosti medijskog opismenjavanja pripisala državnim institucijama i dve trećine ključnih aktera u razvijanju medijske pismenosti su državne institucije kojima je to nadležnost i obaveza, uključujući akademske institucije, javne medijske servise, javne vlasti, regulatorna tela za medije, onlajn platforme, civilne organizacije. Posebno je aktivna institucija Mediawijzer koju je osnovala država, odnosno Centar za medijsku pismenost koji okuplja gotovo sve organizacije, institucije i ekperte koji rade na polju medijskog opismenjavanja.

U Švedskoj takođe državne institucije rade na medijskoj pismenosti, zatim NVO organizacije, akademske institucije, regulatorna tela. U ovoj državni jedan od najvećih projekata u ovoj oblasti bila je edukacija bibliotekara. Takođe, radilo se i na dekonstrukciji lažnih vesti na društvenim mrežama i uspostavljanju različitih platformi koje su edukativnog karaktera o medijima i medijskoj pismenosti, i koje su namenjene nastavnicima, bibliotekarima, deci i roditeljima.

Estonija je predvidela neophodnost uspostavljanja medijskog opismenjavanja formalnim putem i donela „Estonsku strategiju celoživotnog učenja 2020“, čiji je fokus unapređivanje digitalnih kompetencija i pismenosti u celokupnoj populaciji. Sa druge strane, najveći entuzijasti u medijskom opismenjavanju su ipak estonske civilne organizacije, srednje škole i omladinski centri.

Valentina Sigeti

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *